U svojim prvim godinama života, deca se uglavnom orijentišu prema delovanju svojih roditelja, koji ih podučavaju svim vrednostima, stavovima i ponašanju. Istraživači su proučavali da li se to odnosi i na oralnu higijenu.

Poznato je i u raznim studijama dokumentovano da deca usvajaju ponašanja roditelja kao uzora, kao i da postoji međugeneracijska zdravstvene zavisnost. Na primer, istraživači su pronašli vezu između oralnog zdravlja dece i socijalnog statusa njihovih roditelja. Pitanje – da li oralna higijena igra ulogu u povećanom riziku od karijesa kod dece bila je predmet istraživanja na diplomskim studijama stomatologije na Federalnom univerzitetu Pelotas, Brazil.

Studija je s jedne strane obuhvatila stomatološke preglede oko 1300 brazilske dece u dobi od pet godina, kao i razgovore sa njihovim majkama. Stanje oralnog zdravlja dece (sa nedostajućim, karijesnim i ispunjenim zubima) određeno je pomoću DMFT indeksa. Naučnici su pronašli srednji DMFT indeks od 4,1. U istraživanju su majke bile zamoljene da, između ostalog, pruže informacije o vlastitoj oralnoj higijeni, strahu od stomatologa i učestalosti preventivnih pregleda, kao i da procene vlastito oralno zdravlje.